Blog

EU zabranjuje tri pesticida koja štete pčelama

by 29 јануар, 2019

Odlukom država članica, insekticidi imidakloprid, klotianidin i tiametoksam su potpuno zabranjeni na otvorenom prostoru i mogu se koristiti isključivo u staklenicima. Ova tri insekticida spadaju u klasu neonikotinoida (neonika) i  već godinama se smatraju ekstremno toksičnim za pčele.  EU je iz ovog razloga već zabranila njihovu upotrebu u 2013.godini. Krajem februara 2018.godine, Evropska agencija za sigurnost hrane (EFSA) je predstavila novu procenu koja pokazuje da ova tri insekticida predstavljaju pretnju medonosnim pčelama, bumbarima i divljim pčelama. Nemačka ministarka poljoprivrede, Julija Klokner, je opravdala saglasnost u parlamentu rečenicom:“ Pčele su sistematski bitne i ono što šteti pčeli mora biti uklonjeno sa tržišta“.

Zelena i ekološka udruženja su navela da je zabrana već odavno zakasnila i da to nije dovoljno za njih. „Svi neonikotinodi trebaju sa budu zabranjeni, ne samo ova tri“,rekla je stručnjak za pesticide Korina Hozel: „U suprotnom, fameri mogu lako zameniti jedan pesticid drugim, isto tako opasnim“. Ona je istakla da su neonikotinoidi dugotrajni i da se akumuliraju u zemljištu. „Oni takođe ugrožavaju i organizme koji žive u zemljištu, kao što su gliste, mravi i kolembole (skokunci)“.

„Ovom odlukom, koju je podržala Nemačka, rulet za biodirvezitet još uvek nije završen. Biće dugoročnih efekata, kao što je bilo sa DDT-ijem slučaj pre 40 godina, jer su i nikotinoidi teško razgradivi u zemljištu. Sa jedne strane, upotreba ovih otrova  je još uvek moguća u staklenicima, koja je po mom mišljenju nepotrebna i sumnjiva. Sa druge strane, još dva aktivna sastojka ovih nervnih toksina se i dalje nalaze u slobodnoj prodaji. Neke od njih se čak mogu koristiti u privatnim baštama, ali koji baštovan – hobista je svestan ovoga. Divlje pčele, medonosne pčele i mnogi drugi insekti su pogođeni ovim toksinima, samim tim i ptice koje od njih zavise, moraju biti bolje zaštićene. Mi ne želimo tiho proleće. Prema tome, na duže staze, nema drugog načina sem ekološke poljoprivrede bez upotrebe hemikalija. Industrija će uvek izneti na tržište neke insekticide koje su, navodno, sigurne za pčele. U nekom trenutku, će se ispostaviti da su bili mnogo opasniji za prirodu nego što se prvobitno tvrdilo“.

Australija: Organskim proizvođačima prete nova pravila za uvoz semena

by 29 јануар, 2019

Australijski sektor za poljoprivredu i vodene resurse je nedavno predložio da se pri ulsaku u zemlju seme brokolija, karfiola, prokelja i rukole obavezno prska fungicidima, kako bi se odbranili od sve većih pretnji koje predstavljaju patogeni iz semena. Od ove godine, predlog prati uvođenje obaveznog prskanja nekih vrsta dinja fungicidima.

Proizvođači organske hrane upozoravaju da uvođenje predloga da prskanje fungicidima uvezenih semena povrća, može dovesti do smanjenja količina organskog povrća, može isto oštetiti izvoz organske hrane, kao i dovesti do toga da ljudi ostanu bez posla. Preko 98% semena povrća u Australiji se uvozi iz drugih zemalja, tako da proizvođači jako zavise od sposobnosti biljaka da se prilagode klimatskim promenama.

Frensis Majkls, direktor „Greeen Harvest Organic Gardening Supplies“, je započeo onlajn peticiju protiv predloga vlade, koja nedovosmisleno zagovara: „ Zaštitimo snabdevanje semenima od  uvođenja obaveznog toksičnog prskanja fungicidima“.

Sektor za poljoprivredu, koje je predložilo uvođenje prskanja fungicidima, je prokomentarisalo da su pravila uvoza bila „da se osigura stalna zaštitia australijske industrije povrća od sve većih biosigurnosnih rizika“. Sektor za poljoprivredu dodatno objašnjava:“ Predložena mera obaveznog prskanja će pomoći da se lakše upravlja rizicima koje nose ovi patogeni, kada se unose u Australiju“.

Portugalski sertifikovani organski operatori objavljeni na BIOC.INFO

by 29 јануар, 2019

BioC, centralni registar sertifikovanih organskih operatera, je pokrenut danas pod linkom www.bioc.info sa novim sadržajem. Najveće portugalsko sertifikaciono telo – Sativa, objavljuje podatke sertifikacije portuglaskih firmi na adresi www.bioC.info. Ovo znači da su sada podaci o sertifikaciji za više od 2.400 portugalskih organskih operatera dostupni na bioC. Na internet platformi www.bioC.info, organska sertfikaciona tela trenutno obezbeđuju pristup ka više od 80.000 sertifikovanih operatera, uključujući i preko 100.000 sertifikata. Ovo uključuje i informacije o nacionalnim zakonskim propisima u svakoj zemlji, kao i privatne standarde.  Trenutno su  44 sertifikaciona tela uključena u registar iz raznih zemalja.

Korisnici bioC mogu biti sigurni da su postavljeni na www.bioc.info sertfikati autentični. Korisnici se mogu automatski obaveštavati ako je  snabdevač  izgubio svoju organsku sertifikaciju.  Funkcija nadgledanja proizvoda osigurava da se takve informacije šalju kada se promeni status nadgledanog proizvoda.

bioC je incijativa organskog sertifikacionog tela, udruženja iz sektora organske hrane  (BÖLW and IFOAM – Organics International) i pružaoca usluga. bioC Gmbh je osnovan u decembru 2010.godine.

Možete kreirati probni račun na bioCto i isprobati funkcionalnosti besplatno. Korisnicima se naplaćuje tek kada se više od pet pretraživanih snabdevača nađe na listi snabdevača.

Austrija: Veliko povećanje organske proizvodnje u Tirolu

by 29 јануар, 2019

Organska proizvodnja sigurno raste u Tirolskoj regiji, u Austriji.  U protekle dve godine oko 190 organskih farmi, u oblastima od proizvodnje mleka do uzgajanja povrća, se razvilo u Tirolu. Više od 20% tj. preko jedne petine farmi u Tirolu su sada organske farme. Uprkos mnogim ograničenjima, tendencija rasta postoji.

Po izveštajima tirolskog onlajn portala tirol.ORF.at i meinbezirk.at, tržište hrane zahteva organske proizvode. Ovo pruža austrijskim farmerima bolje uslove prodaje njihovih proizvoda po dobroj i fer ceni. U poslednjih nekoliko godina broj framera koji se bavi organskom proizvodnjom je varirao. Austrijska poljoprivredna komora je pripisala ovo nedostatku marketinških prilika. Danas su kanali za maketing više upotrebljivi.  Međutim, Austrija zavisi od stranih tržišta, kao što je nemačko. U Tirolu je mleko glavni proizvod.  Ali, takođe postoji rastući trend u sektorima organskog voća, povrća i mesa.  Po rečima ACA, farma u Tirolu ima u proseku deset krava i mnogi proizvođači u Tirolu su honorarci. Organska poljoprivreda ovde može odgovarati i pružiti dobru dodatnu zaradu. Takođe, brojne farme koriste priliku da pređu na organsku proizvodnju. Na primer, tirolska ACA savetuje kompanije koje žele da pređu na organsku proizvodnju.

Sajam GreenTech Amsterdam sa „Organic Farmers“

by 29 јануар, 2019

Od 12-14. juna 2018.godine, održaće se po treći put, međunarodni sajam GreenTech Amsterdam 2018. u RAI Amsterdam. Sa više od 450 izlagača, sajam nudi širok spektar tehnologija u hortikulturi. „The Organic Farmers Fair (TOFF)“ će po prvi put, podeliti saznanja i inovacije u oblasti organske proizvodnje i biti domaćin eksluzivne grupe izlagača u posebnoj hali.

Istraživački centar za organsku poljoprivredu FIBL je među osnivačima TOFF-a i on će aktivno doprinositi programu kroz izlaganje niza odabranih projekata i publikacija na štandu FIBL-a, takođe će držati prezentacije u „TOFF teatru“, glavnoj bini sajma, kako navodi ustanova. Među ostalim temama diskutovaće se o temama kao što su zaštita biljaka, seme, kontrola korova, gajenje u staklenicima, plodnost zemljišta, organizmi u zemljištu.

Jednodnevni izleti će biti organizovani do Bejo Zaden-a, Lepelaar Biodynamic Farm prodavnice i „Huiberts organic flower bulbs“ (farma organskih cvetnica). Za više informacija posetite www.greentech.nl/toff/visiting/. Beplatno prijavljivanje do 5.juna.

Povećanje plodnosti zemljišta i upotreba resursa u organskom sistemu plodoreda u povrtarstvu

by 29 јануар, 2019

Jedanaest evropskih naučno-istraživačkih projekata je na sastanku u Štokholmu 2. oktobra 2014. dobilo podršku i sredstva u vrednosti od 11,3 miliona evra od ERA-Net CORE Organic Plus fonda partnera FP7 program za istraživanje i inovacije Evropske unije. Svih jedanaest projekata je započelo rad između 1. januara i 1. aprila 2015.

Jedan od projekata je bio i SoilVeg, čiji je cilj bio uvođenje tehnike bez obrade i unapređenje menadžmenta agro-ekoloških useva u organskoj povrtarskoj proizvodnji kako bi se bolje očuvalo zemljište i upotreba resursa. Dugoročno gledano, povrtari prvenstveno, bi proizvodili kvalitetnu hranu uz manje korištenje inputa koji nisu poreklom sa farme i pri tome bi pospešili profitabilnost. SoilVeg je u svoje trogodišnje istraživanje uključio 9 evropskih zemalja i 14 partnerskih institucija.

Agro-ecological service crops – ASC su u stvari pokrovni usevi koji doprinose očuvanju životne sredine, a pri tom održavaju ravnotežu između sistema zemljište-biljka. Uvođenje ASC-a ima uticaja na kvalitet i plodnost zemljišta, gubitak nutrijenata, a oni takođe doprinose povećanju potencijala akumuliranja ugljenika, smanjenju GHG emisije i utiču na manju pojavu korova, bolesti i štetočina.

Poredeći uobičajenu obradu pokrovnih useva kao zelenišnog đubrenja i valjanja useva u sistemu bez obrade, SoilVeg projekat je otkrio da ovaj drugi način donosi više koristi sredini, iako su prinosi manji.

Ali koji je najbolji način za upravljanje ASC? To je bio najveći izazov za SoilVeg. Projektni tim je testirao hipotezu da u poređenju sa unošenjem ASC u zemljište kao zelenišnog đubrenja, upotrebe tehnike nula obrade, samo korišćenjem valjaka smanjuje gubitak hranjiva iz sistema zemljište-biljka i GHG emisije zemljišta.

Simulacije su pokazale da tehnika nula obrade doprinosi smanjenju klimatskih promena kroz povećanje zemljišne C sekvestracije i, da u isto vreme, smanjuje emisiju N2O. Podaci dobijeni iz Španije, obrađeni DayCent modelom simulacije (DayCent je biogeohemijski model kojim se u agroekosistemima simulira kretanje ugljenika i azota između atmosfere, vegetacije i zemljišta na dnevnom nivou) za 30-godišnji period predviđa smanjenje CO2 emisije od 0,70 Mg po ha tokom godine u trenutnim klimatskim uslovima i 0,86 Mg po ha tokom godine u različitim klimatskim situacijama i 10% smanjenje emisije N20 iz zemljišta, prilikom korišćenja tehnike valjanja u poređenju sa zelenišnim đubrenjem.

Čak i kada se radi o analizi energije, projekat je postigao neke krucijalne tačke, naime, nula obrade ASC uopšteno zahtevaju manje energije nego korišćenje zelenišnog đubrenja koje zahteva dodatno usitnjavanje i zaoravanje. Ako se ispravno koristi, ASC malčing daje energiju inače potrebnu za kontrolu korova i navodnjavanje.

Nadalje, interesantno je pomenuti da su korovske zajednice promenile funkciju ASC i strategije iskorovljavanja i da je upotreba valjaka redukovala korovske vrste ali i doprinela kontroli korova smanjivanjem njihove gustine.

Uvođenje ASC sa nula obradom se čini dobrom strategijom za održavanje većeg sistema biodiverziteta. Valjci nisu štetni po zglavkare i dokazano promovišu očuvanje važnih zemljišnih predatora. Upotreba valjaka je povećala prisustvo važnih grupa predatorskih zglavkara. Na bazi rezultata dobijenih kroz projekat, SoilVeg naučnici su identifikovali potrebe za nastavak istraživanja i mogućnosti povećanja uticaja tehnike nula obrade u organskom povrtarstvu a da se pri tome ne smanji prinos. (Isofar)