Blog

Novi rok i uslovi podsticaja programa za unapređenje konkurentnosti za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva

by 10 фебруар, 2019

Pravilnikom o izmenama i dopunama Pravilnika o podsticajima programima za unapređenje konkurentnosti za investicije u fizičku imovinu poljoprivrednog gazdinstva kroz podršku podizanja višegodišnjih proizvodnih zasada voćaka, vinove loze i hmelja, koji je objavljen krajem sredinom nedelje, po prvi put se uvodi početni rok za podnošenje zahteva za ostvarivanje prava na podsticaj po ovoj meri. Zahtevi će se od ove godine podnositi od 1.maja do 31.avgusta.

Novina je i da više nema ograničenja u pogledu maksimalne površine zasada za koji se mogu ostavriti podsticaji, izuzeti su i dodatni podsticaji za knip sadnice, dok su na drugoj strani uvedena dodatna sredstva za nabavku supstrata sa sertifikatom za klasičan zasad borovnice na bankovima.

Povećani su i maksmialni iznosi koje korisnik može da ostvari u toku jedne kalendarske godine i to sa 3.000.000 na 5.000.000 dinara

 – za nabavku sadnica maksimalni podsticaj je sa 2.000.000 povećan na 3.500.000 dinara,

-za nabavku naslona, odnosno kolja može ostvariti podsticaj do 1.000.000 dinara

– maksimalni iznos za pripremu zemljišta odnosno nabavku supstrata 400.000 dinara.

Od 2022. dolazi nova evropska regulativa za đubriva u EU

by 6 фебруар, 2019

Do 2022. u Evropskoj uniiji će početi da se primenjuje nova regulativa o đubrivu. Posle skoro dve godine pregovaranja tri evropske institucije, Komisija, Savet i Parlament su se dogovorili oko nove regulative za đubriva. Nova regulativa će se primenjivati od 2022. Trenutno postojeći zakon ne pokriva otprilike ni polovinu đubriva koji se mogu pronaći na tržištu EU, kaže IFOAM EU. A nova regulativa će uključiti sve vrste đubriva, poput stimulanata, industrijskih nus-proizvoda, mineralnih i organskih đubriva i ostalo.

Nova granica kadmijuma

Revidirana regulativa ne pokriva samo širok dijapazon đubriva, već donosi i novu granicu sadržaja kadmijuma u fosfornim đubrivima koji će po novoj regulativi iznositi 60 mg/kg i to će početi da se primenjuje od njenog stupanja na snagu. Suprotno količini koju je prevashodno predložila Evropska komisija, ova granica je nešto veća. Ali se sadržaj kadmijuma može sniziti kroz reviziju člana u tekstu regulative.

Moguće promene za organski sektor

Nova regulativa za đubriva nudi opcionu harmonizaciju. Kako bi mogla da se nađu na tržištu EU (da nose CE oznaku), đubriva moraju ispuniti zahteve nove regulative. Za svoja tržišta, države članice EU će i dalje imati mogućnost da uspostave specifična pravila. Pored toga, moguće je i međusobno priznavanje proizvoda. Ipak, zbog nekoliko referenci  2003/2003 Regulative o đubrivu iz priloga 1. regulative 889/2008 o organskoj proizvodnji, promene u organskom sektoru se takođe očekuju. Prema IFOAM EU, nacrt nove regulative mora zvanično da se usvoji. Trenutno, krovna  organska organizacija proverava važnost regulative za organski sektor. (organic market)

 

Pritisak mehanizacije i zemljište

by 6 фебруар, 2019

 

Tokom duge istorije, od kada se čovek bavi zemljoradnjom zbog male naseljenosti ljudima, zemljišta za obradu i korišćenje bilo je dovoljno. Tako se stvorio utisak da je to jedno neiscrpno bogastvo koje ćoveku obezbeđuje siguran i lagodan život. Međutim taj odnos čoveka i zemljišta vremenom se sve više intezivirao i ubrzavao, a apetiti za većim profitom i prinosom i danas se povećavaju. Kao rezultat tih procesa površine zemljišta za obradu se smanjuju, a njegove osobine se pogoršavaju. Sa druge strane svedoci smo eksplozije populacije ljudi na našoj planeti, pa se i potrebe za proizvodnjom hrane sve više povećavaju.

Pogoršanju zemljišnih osobina podjednako doprinose hemizacija poljoprivrede, kao i primena mehanizacije, prva napadom na hemijska svojstva, a druga na fizička. Sve to dovodi do slabljenja i biološkog režima zemljišta. Intezivnu agrothniku karakteriše primena obimne mehanizacije, sa sve većom mehaničkom snagom, što unosi velike promene u poljoprivrednu praksu, a pogoršavanje fizičkog stanja zemljišta je sve više izraženo.

Degradacija zemljišta definiše se kao »rezultat jednog ili više procesa koji smanjuju postojeću ili potencijalnu sposobnost zemljišta da proizvodi dobra (kvantitativno i kvalitativno) i da pruža usluge« (FAO 1977). Međutim kada se degradacija zemljišta svede samo na njegovo fizičko stanje, onda se pod tim podrazumevaju promene u njegovoj strukturi i zapreminskoj masi. Te promene vrlo nepovoljno se odražavaju na vodni, vazdušni, toplotni i biološki režim zemljišta, a sve to dovodi do smanjenja prinosa na svim tipovima zemljišta. Mehanizovana biljna proizvodnja uslovljava pojavu pravog saobraćaja na njivama, pri čemu zemljište trpi veliki pritisak. Ornični i površinski sloj se raspašuju i sabijaju, a sabijanje se prenosi i na podornični sloj. Upotrebom različitih oruđa grudvasto zemljište može se pripremiti, ali ne postoje mehanizovani postupci kojima bi se rasprašenom zemljištu vratila struktura. Ova osobina zemljišta obnavlja se samo prirodnim procesima koji traju mnogo duže od procesa destrukcije mehanizacijom.

Intezivna biljna proizvadnja, bez oslonca na stočarstvo, specijalizovana i bez plodoreda, sa kasnostasnim sortama i sa kratkim rokovima za obradu, neumitno vodi ka tehnologiji koja se skoro isključivo oslanja na moć i snagu mehanizacije. Često se vrši ne samo pritisak, već i pravo nasilje nad zemljištem. Svake godine se pri obradi, velika količina zemljišta prevrće i premešta, pa pri oranju od samo 25 cm dubine to iznosi oko 3000 Mg ha-1. Kada se ovome dodaju i druge operacije, koje se tokom godine sprovode, može se sagledati kolikom je dejstvu mašina i oruđa izložen ornični sloj obradivog zemljišta. Negativne posledice su neminovne, a to je naročito izraže no kada se zbog kratkih rokova zemljište obrađuje u nevreme, suviše vlažno ili suviše suvo.

Pogoršanje strukture zemljišta više je izraženije kod pada sadržaja organske materije i humusa u njemu. Najveće pogoršanje strukture, opadanja sadržaja humus i prinosa zabeleženo je u slučajevima kada se sa njive odnose žetveni osaci i ne vrši nadoknada organske materije. Ovo pitanje zaslužuje posebnu pažnju, jer su sve češći zahtevi da se deo energije obezbedi preradom biomase žetvenih ostataka. Impresivni rezultati, koje su obezbedila mineralna đubriva i savremena mehanizacija, udaljili su zemljoradnike od tradicionalnih znanja i svesti o značaju organske materije u zemljištu. Međutim aktuelizacija problematike zaštite životne sredine i poljoprivrede, ponovo vraća ova pitanja na scenu. Tako se organska materija sve više posmatra kao biološko đubrivo i kao agens biokontrole zemljišta.

U tom smislu problem sabijanja zemljišta, pored racionalnije primene mehanizacije, mora se rešavati uvođenjem inovacija u praksu kao što su metode: odmora zemljišta, zasnivanjem pašnjaka i livada, zelenih ugara, pokrovnih useva, sve sa zadatkom da se poveća sadržaj organske materije u zemljištu i smanji njegovo sabijanje.

Dr Vladan Ugenović- Institut “Tamiš”

Novi Pravilnik o određivanju područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi

by 6 фебруар, 2019

Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede objavilo je novi Pravilnik o određivanju područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi (,,Službeni glasnik RSˮ broj 102/18),  kojim se određuju  područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, za period od tri godine.

Status područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, u skladu sa ovim pravilnikom, ima naseljeno mesto na teritoriji opštine, odnosno grada ili cela teritorija opštine, odnosno sva naseljena mesta na teritoriji opštine koja ispunjavaju bar jedan od sledećih kriterijuma, i to:

1) nalaze se u planinskim područjima na prosečnoj nadmorskoj visini od 500 m i preko 500 m, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda;

2) nalaze se u granicama područja nacionalnog parka određenim Zakonom o nacionalnim parkovima ,,Službeni glasnik RS”, broj 84/15);

3) nalaze se u devastiranim područjima u skladu sa Uredbom o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave za 2014. godinu ,,Službeni glasnik RS”, broj 104/14).

Područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi koja se nalaze u planinskim područjima na prosečnoj nadmorskoj visini od 500 m i preko 500 m, prema podacima Republičkog geodetskog zavoda data su u Prilogu 1 – Spisak naselja u planinskim područjima, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi koja se nalaze u granicama područja nacionalnog parka određenim Zakonom o nacionalnim parkovima („Službeni glasnik RS“, broj 84/15) ili se nalaze u nalaze se u devastiranim područjima u skladu sa Uredbom o utvrđivanju jedinstvene liste razvijenosti regiona i jedinica lokalne samouprave za 2014. godinu („Službeni glasnik RS“, broj 104/14) data su u Prilogu 2 – Ostala područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi, koji je odštampan uz ovaj pravilnik i čini njegov sastavni deo.

Danom početka primene ovog pravilnika prestaje da važi Pravilnik o određivanju područja sa otežanim uslovima rada u poljoprivredi („Službeni glasnik RS“, broj 39/16). Ovaj pravilnik se  primenjuje se od 1. januara 2019. godine.

Vodič za potrošače o pesticidima u hrani u SAD

by 29 јануар, 2019

Liste svežih poljoprivrednih proizvoda sa najvećim i najmanjim sadržajem ostataka pesticida i njihovih metaboilta u SAD

Osobe koji konzumiraju organske proizvode unose manje pesticida, zaključak je naučnestudije Univerziteta u Vašhingtonu iz 2015. godine koja jepokazala da ljudi koji često ili uvek konzumiraju organske proizvode imaju značajno manje količine organofosfatnih insekticida u uzorcima urina, čak i u slučajevima  da jedu 70 % više proizvoda od voća i povrća dnevno od odraslih koji retko ili nikad ne kupuju organske proizvode.          

“Vodič za potrošače o pesticidima u hrani” izdaje svake godine od 2004. godine Radna grupe za životnu sredinu (EWG) https://www.ewg.org u SAD koja je neprofitna, nepristrasna organizacija posvećena zaštiti ljudskog zdravlja i životne sredine. Od svog osnivanja 1993. godine, EVG se zalaže za prava potrošača da žive zdraviji život u zdravijem okruženju.

Ovaj vodič rangira i objavljuje godišnje liste “naprljavijih” i “najčistijih” vrsti voča i povrća  dostupnim američkim potrošaćima odnosno proizvoda  sa najviše i najmanje ostatka pesticida (broj pesticida i količine pesticida,) a na osnovu podataka i rezultata ispitivanja više od 38.800 uzoraka proizvoda koje su testirali Ministarstvo za poljoprivredu SAD (USDA)  i Agencija za hranu i lekove. Važno je napomenuti da se uzorci testiraju na pesticide nakon što se prethodno pripreme za upotrebu. To znači da se proizvodi temeljno operu i, kada je primenljivo, oljušte. Čak i posle ovakve  pripreme uzoraka, ostaci pesticida su još prisutni  na mnogim plodovima. Vodič navodi voće i povrće “Dirti Dozen” sa većinom ostataka pesticida i “Clean Fifteen”, za koji je otkriveno malo, ili nimalo ostataka pesticida..
U  vodiču za 2018. godinu na listi 12 najviše kontaminiranih proizvoda voća i povrća  ostacima pesticida  su: jagode, spanać, nektarine, jabuke, grožđe, trešnje i višnje, kruške, paradajz, celer, krompir, slatka i ljuta paprika

EVG-ova analiza rezultata koje sprovodi američko Ministarstva poljoprivrede pokazala da postoje razlike među različitim vrstama proizvod i da je da je skoro 70 % uzoraka konvencionalno gajenih proizvoda ugroženo ostatcima pesticida.

Testiranja koja je sprovela USDA su dekektovala ukupno 230 različitih pesticida i proizvoda nastalih razgradnjom pesticida odnosno njihovih metabolita na hiljadama analiziranih uzoraka proizvoda.

Na  “čistoj” listi vodiča iz ove godine  odnosno proizvoda koji imaju najmanje ostatke pesticida su:  avokado, kukuruz šećerac, anananas, kupus, crni luk, smrznuti grašak šećerac, papaja, asparagus, mango, patlidžan, slatka dinja,kivi, karfiol i brokoli .Na ovim proizvodima je detektovan relativno mali broj vrsta pesticida, a testovi su otkrili  i  njihove niske ukupne koncentracije ostataka detektovanih pesticida.
Avokado i kukuruz šećerac su bili “najčistiji”. Manje od 1%  njihovih uzoraka je detektovalo pesticide.

Više od 80 % ananasa, papaje, špargle, crnog luka i kupusa nije imalo ostatke pesticida.

Nijedan pojedinačni  test na voćne vrste iz “Clean Fifteen” testa nije bio pozitivan na više od četiri pesticida.

Višestruki ostaci pesticida su izuzetno retki u povrću koje čini “čistu petinu”, a samo u 5 % očišćenih vrsta povrća  koje čini “čistu petnaestinu”detektovano je dva ili više pesticida (priredila I.Simić, na osnovu izvora: https://www.ewg.org)

Marketinški trik radi povećanja profita

by 29 јануар, 2019

Nemačka pivara Neumarketer Lammsbräu je izdala upozorenje Danone grupi u ime Asocijacije za kvalitet organske mineralne vode i mnogobrojnih mineralnih izvora. Naime grupacija reklamira svoju mineralnu vodu Volvik pod nazivom „Prirodno organska“ i „Premijum mineralna voda organskog kvaliteta“. Volvik nije organska mineralna voda i samim tim je organski logo na njoj lažan, kaže Suzan Horn, direktor Neumarkter Lammsbräu-a. Cilj uopzorenja je da zaštiti potrošače i principe organske proizvodnje.

Neumarkter Lammsbräu je jedna od kompanija čija je mineralna voda sertifikovana po strogim kriterijumima Bio-Mineralwasser-Richtlinien der Qualitätsgemeinschaft Bio-Mineralwasser e.V. (Asocijacija za kvalitet organske mineralne vode). Asocijacija za kvalitet je saopštila da je ovaj pravilnik je podržala organska asocijacija Bioland, Naturland, Demeter, Biokreis kao i Federalna asocijacija za prirodnu hranu i prirodne proizvode. Sa druge strane Volvik nosi oznaku „Premijum mineralna voda organskog kvaliteta“ koji svojim klijentima dodeljuje privatna kompanije SGS  Insitut Fresenius. Ono što je sporno kod oznake jeste što pravilnik Freseniusa dozvoljava rezidue pesticida i ostatke raspadanja proizvoda u količinama kao kod konvencionalne mineralne vode. Konačno, upotreba radioaktivnog zračenja i industrijskog ugljen-dioksida se takođe dozvoljava.

Asocijacija za kvalitet se poziva na pravila Federalnog suda pravde o Direktivi bio-mineralne vode. U njoj se kaže da organska mineralna voda mora biti značajno čišća od konvencionalne vode. Asocijacija koja razvija pravilnik, nezavisno kontrolno telo i proizvođač hrane moraju biti različiti. Ovo nije slučaj sa Volvik vodom. Fresenius prilagođava sertifikaciju i obim zahteva klijentu. „Ovo u stvari eliminiše mogućnost pojave nepravilnosti, i primenu pripadajućih kaznenih odredbi, kao na primer povlačenje logoa i oznaka“, piše Asocijacija za kvalitet.

„Neprihvatljivo je da ista kompanija koja doprinosi narušavanju životne sredine proizvodnjom svojih konvencionalnih proizvoda, pokušava da stvori utisak da je deo organskog rešenja sa lažnim organskim logom napravljenim upravo za njihove potrebe. Svi zajedno se moramo okrenuti protiv njih“, kaže Suzan Horn. (organic-market)