Blog

Здравствена заштита животиња у органској сточарској производњи

by 13 јун, 2022

У oргaнскoj стoчaрскoj прoизвoдњи на првом месту налази се прeвeнциja бoлeсти живoтињa, и она се  зaснивa нa избoру oдгoвaрajућих рaсa и сojeвa, oдгoвaрajућим пoступцимa узгoja, исхрaни висoкoквaлитeтнoм хрaнoм зa живoтињe, тeлeснoм aктивнoшћу, oдгoвaрajућeм брojу живoтињa пo jeдиници пoвршинe и држaњeм живoтињa у хигиjeнским услoвимa.

Згрaдe, oбjeкти зa смeштaj живoтињa, oпрeмa и прибoр кojи сe кoристe у oргaнскoj стoчaрскoj прoизвoдњи трeбa рeдoвнo чистити и дeзинфикoвaти нa прoписaн нaчин, кaкo би сe спрeчилo ширeњe зaрaзe и рaзмнoжaвaњe oргaнизaмa кojи прeнoсe бoлeст, a измeт, урин и нeпojeдeнa или прoсутa хрaнa трeбa дa сe рeдoвнo уклaњajу, кaкo би сe присуствo инсeкaтa и глoдaрa свeле нa нajмaњу мoгућу мeру.

У прeвeнтивнe сврхe, у oргaнскoj стoчaрскoj прoизвoдњи нe мoгу сe кoристити хeмиjски синтeтизoвaни aлoпaтски вeтeринaрски мeдицински прoизвoди или aнтибиoтици. Међутим, акo сe и пoрeд примeнe прeвeнтивних мeрa живoтињe рaзбoлe или пoврeдe, трeбa oдмaх oтпoчeти сa њихoвим лeчeњeм и aкo je пoтрeбнo, изoлoвaти их.

У лeчeњу живoтињa у oргaнскoj стoчaрскoj прoизвoдњи прeднoст нaд хeмиjски синтeтизoвaним aлoпaтским вeтeринaрским мeдицинским прoизвoдима или aнтибиoтицимa имajу фитoтeрaпeутски, хoмeoпaтски производи.

Aкo живoтињa или групa живoтињa у тoку 12 мeсeци прими вишe oд три тeрaпиje сa хeмиjски синтeтизoвaним aлoпaтским вeтeринaрским мeдицинским прoизвoдима или aнтибиoтицимa или вишe oд jeднe тeрaпиje у случajу дa je њихoв прoдуктивни живoтни циклус крaћи oд гoдину дaнa, a сa изузeткoм вaкцинaциja, лeчeњa пaрaзитa и спрoвoђeњa oбaвeзних прoгрaмa здрaвствeнe зaштитe живoтињa, тe живoтињe или прoизвoди дoбиjeни oд њих нe мoгу сe прoдaвaти кao oргaнски прoизвoди и тe живoтињe трeбa дa прoђу пeриoд кoнвeрзиje.

Хoрмoни и сличнe супстaнцe кoje сe кoристe зa кoнтрoлу рeпрoдукциje или у другe сврхe (нпр. зa индукциjу и синхрoнизaциjу eструсa), не могу се користити у органској сточарској производњи,

Период каренце у органској сточарској производњи траје двоструко дуже у односу на конвенционалну производњу, а ако је период каренце за одређени лек непознат  каренца, у том случају, износи 48 часова

Супстaнцe кojимa сe пoспeшуje рaст или прoизвoдњa (укључуjући aнтибиoтикe, кoкцидиoстaтикe и другa вeштaчкa пoмoћнa срeдствa зa пoдстицaњe рaстa) не могу се користити у органској сточарској производњи.

Др вет. мед. Дана Богојевић

Fotografije su vlasništvo ZZ Nikoljača,  Raške

Radionica na ugljeničnoj farmi u Ljutovu o doprinosu organske proizvodnje povećanju klimatskoj neutralnosti poljoprivrede

by 8 јун, 2022

U Ljutovo, na poljoprivrednom gazdinstvu Mamužić je 6. juna održana radionica u okviru projekta ,,Razvoj inovativnih metoda organske biljne proizvodnje u pravcu povećanja klimatske neutralnosti poljoprivrede“. Donator projekta je Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije koji u cilju intenziviranja promocije organske proizvodnje i praksi koje ublažavaju štetne uticaje poljoprivrede na klimatske promene, kao i mera za prilagođavanje poljoprivrede ovim promenama u Srbiji sprovode Institut za zemljište, Beograd, u saradnji sa Serbia Organikom i Institutom za ekonomiku poljoprivrede realizuje projekat
Za postizanje postavljenih ciljeva osnovane su 2 ugljenične farme na imanjima 2 organska proizvođača na kojima se sprovode istraživanja i edukacija, jedna u centralnoj Srbiji i jedna u AP Vojvodini.
radionice.

Na radionici su presdstavljeni prvi naučni  rezultati  koji su utvrdili postojeće stanje organske materije u zemljištu, kao i rezultati utvrdjenih praksi za smanjenje emisije GHG, kao i inovativne metode koje podstiču sekvestraciju ugljenika u zemljištu.
Osnivanjem farmi ugljenika stvaraju se novi resursi za sprovođenje primenjenih istraživanja i obuke, koji do sada nisu postojali u Republici Srbiji. Planirane analitičke metode za praćenje, kao i nove tehnologije koje će biti uvedene, malo su proučavane i praktikovane u Srbiji i mogu poslužiti kao model. Primenjena istraživanja i metode za postizanje veće klimatske neutralnosti poljoprivrede, kao
i metode prenosa znanja mogu biti dobra polazna osnova za razvoj savetodavnih službi. Primarnim proizvođačimasu posebno potrebne objektivne i prilagođene savetodavne usluge, kako bi se olakšalo donošenje odluka oodrživom upravljanju, ali su potrebne i javnom sektoru za sprovođenje politike podsticaja.
Organska proizvodnja na planiranim lokalitetima primenjuje se dugi niz godina, a prema vrsti zemljišta i agroekološkim uslovima predstavljaju reprezentativan uzorak ratarske proizvodnje za celu Republiku Srbiju.

Radionica na ugljeničnoj farmi u Markovoj crkvi o doprinosu organske proizvodnje povećanju klimatskoj neutralnosti poljoprivrede

by 3 јун, 2022

U cilju intenziviranja promocije organske proizvodnje i praksi koje ublažavaju štetne uticaje poljoprivrede na klimatske promene, kao i mera za prilagođavanje poljoprivrede ovim promenama u Srbiji, Institut za zemljište, Beograd, u saradnji sa Serbia Organikom i Institutom za ekonomiku poljoprivrede realizuje projekat ,,Razvoj inovativnih metoda organske biljne proizvodnje u pravcu
povećanja klimatske neutralnosti poljoprivrede“. Donator projekta je Ministarstvo poljoprivrede šumarstva i vodoprivrede Republike Srbije.
Za postizanje postavljenih ciljeva osnovane su 2 ugljenične farme na imanjima 2 organska proizvođača na kojima se sprovode istraživanja i edukacija, jedna u centralnoj Srbiji i jedna u AP Vojvodini.

Prva radionica je organizovana  2.juna u Markovoj Crkvi, na poljoprivrednim gazdinstvu Sretenovića vodenica. Tom prilikom su presdstavljeni prvi naučni  rezultati  koji su utvrdili postojeće stanje organske materije u zemljištu, kao i rezultati utvrdjenih praksi za smanjenje emisije GHG, kao i inovativne metode koje podstiču sekvestraciju ugljenika u zemljištu.
Osnivanjem farmi ugljenika stvaraju se novi resursi za sprovođenje primenjenih istraživanja i obuke, koji do sada nisu postojali u Republici Srbiji. Planirane analitičke metode za praćenje, kao i nove tehnologije koje će biti uvedene, malo su proučavane i praktikovane u Srbiji i mogu poslužiti kao model. Primenjena istraživanja i metode za postizanje veće klimatske neutralnosti poljoprivrede, kao
i metode prenosa znanja mogu biti dobra polazna osnova za razvoj savetodavnih službi. Primarnim proizvođačimasu posebno potrebne objektivne i prilagođene savetodavne usluge, kako bi se olakšalo donošenje odluka oodrživom upravljanju, ali su potrebne i javnom sektoru za sprovođenje politike podsticaja.
Organska proizvodnja na planiranim lokalitetima primenjuje se dugi niz godina, a prema vrsti zemljišta i agroekološkim uslovima predstavljaju reprezentativan uzorak ratarske proizvodnje za celu Republiku Srbiju.

 

 

Амбасадор Европске уније у Србији Еманuel Жиофре i ministarska за европске интеграције Jadranka Joksimović posetili Izložbu organske proizvodnje

by 25 мај, 2022

Током оодржавања 89. Међународног пољопривредног сајма у Новом Саду Амбасадор Европске уније у Србији Еманул Жиофре i ministarska zaevropske integracije  Jadranka Joksimović posetili Izložbu organske proizvodnje. Tom prilikom su iskazali interesovanje za ovu vrstu proizvodnje i proizvode čija popularnost decenijama u Evropi i šire ima stabilan rast, a i u Srbiji stabilan trend. Српски органски производи се извозе широм света, мада су државе ЕУ наши најважнији партнери у овом сегменту извоза у коме бележимо значајан тренд у последњиј деценији, а за  само последње две године извоз органских производа је повећан за скоро 95% достигавши  58 милиона евра  u 2021. godini.

Ivana Simić, organska proizvodnja, Serbia Organika, Serbia Organica , Ministarstvo poljoprivrede

Ivana Simić, organska proizvodnja, Serbia Organika, Serbia Organica , Ministarstvo poljoprivrede

 

Ivana Simić, organska proizvodnja, Serbia Organika, Serbia Organica , Ministarstvo poljoprivredež

Ivana Simić, organska proizvodnja, Serbia Organika, Serbia Organica , Ministarstvo poljoprivrede

Ivana Simić, organska proizvodnja, Serbia Organika, Serbia Organica , Ministarstvo poljoprivrede

Ivana Simić, organska proizvodnja, Serbia Organika, Serbia Organica , Ministarstvo poljoprivrede

 

Ivana Simić, organska proizvodnja, Serbia Organika, Serbia Organica , Ministarstvo poljoprivrede

 

Dodeljeno pet nagrada najboljim projektima iz organske proizvodnje u okviru Organic konkursa NLB Komercijalkne banke

by 24 мај, 2022

 

Традиционални Organic konkurs NLB Комерцијалне банке, чланице NLB Групе,  званично je завршен свечаном доделом награда на 89. Mеђународном пољопривредном сајму у Нoвом Саду. Укупно је додељено два и по милиона динара за пет најбољих пројеката узгоја и прераде органске хране.

Dobitnici 11. Organic konkursa

На конкурс је ове године стигао 61 пројекат – 13 из Централне Србије, 18 из Војводине, два из Јужне Србије, 11 из Београда, 10 из Западне и седам из Источне Србије.

Ове године Министарство пољопривреде издвојило je приближно 380 милиона динара за подршку органској производњи, а министар Бранислав Недимовић изјавио је да ће у наредним годинама то бити и више.

Недимовић је оценио да органска производња полако заузима место које јој и припада, како на домаћем тако и на иностраном тржишту.

„Подсетићу да су наши највећи купци из Немачке, Канаде, Велике Британије и Француске и само у последње две године смо удвостручили извоз органске хране, од 3,7 на готово 60 милиона евра и са 5.000 на 23.000 хектара. Дубоко верујем да је органска производња будућност за српски аграр, али и најбоља шанса за мала и средња газдинства“, навео је министар.

Vlastимир Вуковић, председник извршног одбора NLB Комерцијалне банке, подсетио је да та банка држи готово 30 одсто тржишта када је о аграру реч и годинама уназад наступа као лидер у исплати субвенционисаних кредита за пољопривреднике. Каже и да због тога имају посебну одговорност да подрже пољопривреднике који се њоме баве на тежи, али одржиив начин.

Зато су, додаје, покренули конкурс за подршку органским произвођачима, који раде и стварају уз очување добробити корисника, природних ресурса, биодиверзитета и читавих екосистема.

„Посебно нас радује што након више од деценије рада на промоцији ове важне теме, данас сведочимо експанзији органског узгоја и прераде“, казао је Вуковић.

Једна од овогодишњих добитница је Бојана Ристић из Пољопривредно-органског газдинства Екопарк из Београда који у селу Бели поток већ 8 година узгајају органско поврће и воће.

„Ми већ производимо органску зимницу, сок од парадајза, ајвар и много тога од јагоде и ова награда ће нам омогућити да удвостручимо производњу“, казала је Ристић.

Катарина Милосављевић је прошлогодишња добитница средстава из конкурса NLB KomBank Organic која се бави узгојем лековитог биља и производњом органске козметике.

„Желим да подстакнем све органске произвођаче да се пријаве на овај конкурс јер смо ми успели да уз њихову помоћ постанемо први произвођач органске козметике у Србији“, рекла је Милосављевић.

Organic konkurs се одржава од 2012. године и до сада је учествовало укупно 646 пројеката, од којих су награђене 42 најбоље идеје.

Preuzeto:  Saopštenje Ministrstvo+a poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrde